Fasada odnosno vanjski zidovi nekog objekta sudjeluju pri gubitcima energije i do 40%. Iz tog razloga fasadi se ne pristupa više isključivo iz estetskih razloga, već se prilikom postavljanja fasade vodi računa o tome na koji način ona može pridonijeti štednji energije te održavanju povoljne mikroklime prostora koji okružuje. Dobra fasada podrazumijeva ugodan boravak unutar tih zidova, ali i odgovarajuću temperaturu unutarnjih površina zidova. Kvalitetna fasada održava optimalnu relativnu vlažnost zraka unutar prostorije. Ugrubo rečeno, dobro napravljene fasade s izolacijskim pločama štede energiju i omogućuju „disanje“ zidova jer su paropropusne. Osim toga, dobar su izolator buke te su otporne na starenje. Usprkos tome što su iznimnih svojstava, u nekim slučajevima fasada se treba sanirati. Fasada se sanira ovisno o vrsti štete o kojoj je riječ. No prije svega, potrebno je utvrditi uzrok nastalih oštećenja ili pukotina. U obzir se treba uzeti i širina te vrijeme nastanka pukotine. Oštećenja i sanacija žbukane fasade Oštećenja mogu nastati zbog nepravilne izvedbe radova ili zbog vanjskih mehaničkih i higrotermičkih utjecaja. Sanacija pukotina na fasadi koje su uvjetovane žbukom mogu se podijeliti na pukotine uslijed spuštanja, pukotine uslijed skupljanja, uslijed puzanja ili kapilarne pukotine. Kapilarne pukotine jesu kratke i relativno uske pukotine koje su nastale tijekom zaglađivanja fasade. Ovakve vrste pukotina javljaju se isključivo na površini fasade. Prilikom sanacije fasade uzima se u obzir i vrsta fasade o kojoj se radi. Sanacija žbukane fasade provodi se tako što se tanki sloj tkane armature i gornje žbuke postavlja na fasadu, odnosno na pojedinačne pukotine debljine do 0,2 mm. Ovaj način saniranja prikladan je i za pukotine koje su uvjetovane kvalitetom žbuke te za konstrukcijski uvjetovane pukotine. Konstrukcijski uvjetovane pukotine nemaju veze s nanošenjem žbuke, a osoba koja žbuka ne može ni na koji način utjecati niti nekim preventivnim postupkom spriječiti nastanak ovakvih pukotina. Za sanaciju ovakvih oštećenja koriste se mineralne tkane zaštite, mineralna gornja žbuka te elastična silikonska smola. Prije početka sanacije fasada važno je ukloniti stari sloj žbuke. Pukotine na gornjoj žbuki saniraju se na način da da se one pune određenim tvarima. Ovakve pukotine nastaju zbog stezanja ili skupljanja nakon isušivanja. Kada govorimo o sanaciji fasade kod stvaranja mjehurića, najprije je potrebno zatvoriti ona mjesta kroz koja može prodrijeti oborinska voda. S ciljem ubrzanog sušenja premaza potrebno ga je skinuti u području mjehurića do sloja žbuka. Eliminira se i žbuka od umjetne smole sve do sloja mineralne podloge. Tada se može nanijeti temeljni vodonepropusni sloj, a nakon toga i žbuka od umjetne smole. Općenito govoreći, sanacija fasade uglavnom se obavlja sredstvima za učvršćivanje žbuke, a u nekim slučajevima zamjenskim žbukama. Sanacija fasade može se obavljati uz korištenje visokotlačne pare, uz pomoć pulpi, kemijskim sredstvima, atomizacijom, vodom pod tlakom, laserima ili kombiniranim tehnikama. Važno je napomenuti da postoje bitne razlike u sanaciji stare i nove fasade. No stručnjaci će znati što im je činiti u svakom trenutku. Kako biste zaštitili vašu fasadu odnosno kamena ili žbukana pročelja preporučujemo vam da koristite trajne penetrante na bazi siloksana ili na bazi vode, odgovarajuće premaze, antigrafitne gelove i sl. U svakom slučaju, čim primijetite pucanje i oštećenja na vašoj fasadi preporučujemo da se javite stručnjacima koji će u kratkom roku sanirati vašu fasadu kako ne bi došlo do nepotrebnog daljnjeg širenje oštećenja.